„Ostaće u knjigama
i priča o nama
Balkan krajem jednog veka
svako pleme crta granicu
svi bi hteli svoju stranicu...“

Ovi stihovi Đorđa Balaševića u pjesmi „Requiem“ prilično dobro opisuju način razmišljanja „nacionalno osviještenih“ naroda i (posebno) njihovih vođa na području prethodne Jugoslavije od početka 90-ih godina prošlog vijeka koje se vremenski proteže do današnjih dana, bez posebnih znakova da se po tom pitanju nešto veliko promijeni, ukoliko se na društvenoj sceni ne pojavi adekvatna alternativa. Drugačije se ne mogu objasniti četvorogodišnja ratna razaranja, ni ovaj dugotrajni „status quo“, bilo da se radi o politici, privredi, obrazovanju, međuljudskim odnosima, odnosu prema zajedničkoj (svijetloj) prošlosti i tako dalje! Proces pomirenja, o kom se naveliko govori, kako u domaćim, tako i u stranim medijima, nikako da krene i da ugleda svjetlo dana.

Zajedničko porijeklo, zajednička istorija, kulturne, jezičke, teritorijalno-ekonomske i političke sličnosti i međuzavisnosti svih naroda i narodnosti Jugoslavije su nepobitna činjenica koja je danas zanemarena i zamijenjena nacionalističkom retorikom i djelovanjem. Jugoslavija je bila više od pukog geografskog pojma – ona je predstavljala emotivno stanje duha, način života, mišljenja i ponašanja prema sasvim jednostavnom, normalnom i prirodnom modelu prihvatljivom ljudima i narodima koji žele da su zajedno sa bliskim osobama i narodima kao individualitetima, koji se ne zatvaraju i ograđuju jedni od drugih, nego međusobno usko sarađuju, ostvaruju kontakte, imaju razumijevanja jedni prema drugima, međusobno se respektuju i uvažavaju, intelektualno se nadopunjuju, a sve u cilju zajedničkog prosperiteta.

Ovaj prostor nije nikada u globalnim okvirima bio značajniji kao u vrijeme SFRJ. Treba li nam bolji pokazatelj da su interesi jednog naroda bolje zaštićeni u većoj državi, nego u manjoj, od ovoga što trenutno imamo pred sobom? Društveno-političke prilike u Jugoslaviji su garantovale da ni jedan narod ne dominira nad drugima, nego da se svi tretiraju jednako kao ravnopravni, bez obzira na ekonomski (privredni), demografski ili vojno-politički potencijal. Jugoslavija je predstavljala odraz tradicionalnog, jezičnog, simboličnog, moralnog zajedništva, skup svih objektivnih i subjektivnih vrlina i mana svakog jugoslovenskog naroda, osjećaj bliskosti među njima, pripadnosti istoj grupi koja ima isti mentalitet, temperament i karakter, isti prostor na kojem živi, zajedničku prošlost...

Sve navedeno se vrlo često i rado pripisuje osjećaju jugonostalgije, te kvazifilozofski objašnjava i predstavlja kao negativna posljedica tzv. dugogodišnjeg „crvenog“ mraka. Jugonostalgija je floskula koja dolazi iz nacionalnih ili nacionalističkih ideologija uspostavljenih još devedesetih godina XX vijeka, kojom se kite i koju proklamuju svi oni koji pokušavaju da stvore i učvrste jednostrane i izolovane društvene, kulturne i svake druge sisteme, a u cilju lakšeg održavanja na vlasti u okvirima sopstvenih nacija. Za razliku od takvih pogleda običnom čovjeku je u međuvremenu postalo jasno da su svi naši narodi uvijek bili upućeni jedni prema drugima, a istorija nas uči da smo uvijek onda, kada smo shvatali da smo jedni drugima zaista jedini pravi prijatelji, imali uspjeha i bili priznati i van granica sopstvene zajednice.

Vođena ovim plemenitim idejama i principima zajedništva i jednakosti, zagovarajući društveni i kulturni prostor dijaloga, nepristajanje na samo jedan vid pogleda i na samo jednu vrstu istine, grupa aktivista je postavila sebi za cilj ponovno uspostavljanje povjerenja među svim našim narodima, što je i najvažniji uslov sveukupne međusobne saradnje i djelovanja na putu ka zajedničkom prosperitetu. Udruženje „Naša Jugoslavija“ zasniva svoje postojanje i djelovanje na svim pozitivnim i progresivnim idejama i tekovinama nastalim tokom izgradnje i razvoja naše zajedničke domovine u vremenu od 1945. do 1990. godine, zalaže se za demokratske i humanističke ideje, socijalni mir, jednakost i ravnopravnost, zajednički privredni rast i razvoj, prava radničke klase, djece, žena, starih, slabih i bolesnih osoba, odbacuje svaki vid mržnje, nacionalizma i nacionalsocijalizma, fašizma, šovinizma, fundamentalizma, vjerske i svake druge netrpeljivosti, kao i povezivanje sa ideologijama bilo koje vrste i orjentacije.

Udruženje „Naša Jugoslavija“ vam se na ovim stranicama predstavlja kao vanpolitička nevladina organizacija koja okuplja miroljubive, progresivne i demokratski orjentisane snage sa željom postizanja zajedničkog cilja – stabilizacija odnosa među svim narodima Jugoslavije i izgradnja uske i čvrste saradnje među njima na svim planovima i nivoima.

Drugarski pozdrav,

Udruženje „Naša Jugoslavija“